Pčele su jedan od indikatora bezbedne životne sredine za čoveka jer za svoj opstanak zahtevaju čisto i zdravo okruženje. Svake godine, mart se obeležava kao mesec zaštite pčela, te smo odlučili da Vam predstavimo na koji način možete da pomognete ovim insektima bilo da posedujete košnicu ili ne.

Kreiranje medonosne bašte ili obogaćivanje pčelinje paše je veoma važno za svako pčelinje društvo. Prisustvo polena ne može da se nadoknadi praktično ni sa čim sem sadnjom biljaka. Postojali su različiti pokušaji da se on nadomesti mlekom u prahu ili nekim drugim, veštački sintetisanim materijama ali bezuspešno. Pored količine, treba imati na umu da je raznolikost biljnih vrsta veoma važna. Ako zajednica tokom nekoliko dana nema dovoljan unosa polena i nektara ona prima signal za ulazak u restrikciju. Restrikcija je proces u kome matice smanjuju zaleganje i dovodi do manjeg broja novih pčela.

Ukoliko imate baštu, ili mesto na svojoj terasi, ali niste sigurni šta biste zasadili od biljnih vrsta, evo nekoliko predloga:

Listopadno drveće i voće je odličan izbor ako imate veliko dvorište, baštu ili pak pčelinjak. Ako volite voćke, preporučujemo:

  • Jabuka (Malus domestica)
  • Kajsija (Prunus armeniaca)
  • Šljiva (Prunus domestica)
  • Višnja/trešnja (Prunus cerasus)

Ako kojim slučajem ne želite drveće sa prinosom plodova tu su uvek:

  • Lipa (Tilia tomentosa)
  • Breza (Betula pendula)
  • Vrba (Salix babylonica)
  • Kesten (Castanea sp.)

Ovo drveće će Vam pored velike hladovine pružiti i prelepe mirise.

Za sve one ljude koji žive u stanovima, ne brinite se – spremili smo nešto i za Vas! Na terasama, u saksijama možete saditi bilje tokom cele godine! Sadnju možete početi  od semena i negovati ih kroz ceo proces rasta. Vaše mogućnosti su različite:

  • Različak (Centaurea jacea)
  • Deteljina (Trifolium sp.)
  • Neven (Calendula officinalis)

Tu je naravno i začinsko bilje na koje bismo stavili poseban akcenat:

  • Visibaba (Galanthus sp.)

Ove biljke predstavljaju prve izvore hrane pčelama obzirom da cvetaju već u februaru ili martu. Kako pčele sa njih sakupljaju prvi nektar i polen veoma su važne kao deo paše za razvoj pčelinjeg društva.

  • Šafran (Crocus sativus)

Smatra se jednim od najskupljih začina. On pčelama daje više nektara nego polena a njegova sadnja se preporučuje posebno u naseljenim oblastima, pored puteva ili neiskorišćenog zemljišta jer predstavlja najraniju pašu pčelama.

  • Majčina dušica (Thymus serpyllum)

Med sakupljen u vreme cvetanja ove biljke je veoma cenjen i tražen. Ovo je začinska ali i lekovita biljka koje pčele obožavaju. Med je redak, tamnije boje ali veoma lekovit, specifičnog mirisa i  ukusa, čak pomalo gorak.

  • Žalfija (Salvia officinalis)

Biljka ima veoma kratak period cvetanja, međutim njeni cvetovi su veoma bogati polenom i nektarom te veoma obogaćuje pčelinju pašu. Vodeća je za lečenje različitih vrsta bolesti jer sadrži visok procenat vitamina C te je idealan protiv virusa i bakterija.

  • Ruzmarin (Rosmarinus officinalis)

Ova mediteranska biljka iako traži mnogo svetlosti, veoma je privlačna pčelama. Kako je čest začin predlažemo da je gajite u više malih saksija.

  • Lavanda (Lavandula sp.)

Svi znamo barem jednu osobu koja ne voli miris lavande. Ali ako spadate u onaj tip ljudi koji obožava miris ove biljke preporučujemo Vam obavezno! Lavanda je veoma poželjna medonosna biljka jer cveta u periodu kada je redukan izbor za pčelinju pašu, tamo negde pred kraj letnje sezone. Med od lavande je aromatičan i lekovit, a naučna istraživanja pokazuju da utiče dosta na imunitet kod pčela.

Pored toga što je većina ovih biljaka dekorativna, oplemenjuje Vaš prostor, i igra ulogu u Vašoj ishrani – one takođe oplemenjuju pčelama njihovu trpezu u vidu polena i nektara. Sadnjom neke od ovih vrsta vi pomažete biodiverzitetu i kreirate uslove u kojima pčele, da li u košnicama ili slobodnoj prirodi, imaju dovoljan izvor hrane za svoj opstanak ali i opstanak mnogih biljnih vrsta, a mi smo uvek za uzajamnu korist!