Pčelarstvo je zanat koji je star preko 10 000 godina. Košnice su se tada znatno razlikovale od ovih danas, više su ličile na trnke, a čak i drevni Egipćani vodili su detaljnu evidenciju o svojim pčelinjim društvima. Naravno, tada je pčelarstvo izgledalo mnogo drugačije, a u današnje vreme ovaj zanat se brzo razvija i modernizuje.
Već dugi niz godina pčelarstvo je u usponu u čitavom svetu, sve više ljudi želi da se bavi ovim zanatom, amaterski ili profesionalno. Pored košnice, alata i društva, ono što je jako važno za svakog pčelara jeste pčelarski dnevnik – mesto za evidentiranje svih stanja i promena društava i uslova u košnicama, kao i planova za negu i brigu o košnicama i društvima. Dakle, pčelarski dnevnik je svojevrsna lična Biblija svakog pčelara. Za one koji prvestveno cene pisanu reč, to može biti i obična sveska, a za ljude koji su okrenuti ka modernim tehnologijama, postoje i mobilne aplikacije koje omogućavaju ovakvo vođenje evidencije. Velika greška i kamen spoticanja za pčelare, posebno one koji tek počinju, jeste neadekvatno vođenje pčelarskog dnevnika – ostavljanje beležaka na košnicama ili papirićima nalepljenim na košnice. Ovakvo „vođenje evidencije“ je pre svega nepouzdano jer vremenske prilike mogu izbrisati beleške sa košnica, vetar ih može oduvati, a takođe jako je teško zapamtiti šta ste i kada napisali. Mnogim pčelarima je zapisivanje podataka nepraktično, zbog rada u rukavicama i zaštitnom odelu, kao i zbog velikog broja društava i nedostatka vremena. Pčelarima sa malim brojem društava pisanje dnevnika može delovati bespotrebno, ali kada budete imali malo više društava i dobar rod, bićete zahvalni sami sebi što ste od početka svemu pristupili temeljno. Kako naš narod kaže: „Pametan piše a glup pamti“.
Prednosti pčelarskog dnevnika
Pčelarski dnevnik iziskuje malo više vremena i truda, ali zaista znatno utiče na kvalitet vašeg rada. Ne zahteva posebna finansijska ulaganja, možete koristiti najobičniju svesku, a i mobilne aplikacije ovog tipa koštaju kao jedna sveska. U pčelarski dnevnik trebalo bi unositi beleške nakon svakog pregleda košnice, bilo da je on manji ili veći. Svaki pregled košnice ima neki razlog, a što su vam opisi zapažanja u dnevniku detaljniji, to ćete manje vremena utrošiti pri sledećem pregedu i svaki naredni pregled biće kvalitetniji. U pčelarski dnevnik trebalo bi beležiti način formiranja društva, jačinu roja, jačinu košnice, količinu meda i polena, starost matice, ishranu pčela u datom trenutku, itd. Takođe je bitno evidentirati prisustvo nekih bolesti društva, kao i sredstva i lekove koji su upotrebljeni. Podatke možete unositi po sopstvenom sistemu, a mobilne aplikacije obično imaju preglednu strukturu, što će vam uštedeti vreme. Obeležavanje košnica je ključna stvar da biste beležili pouzdane informacije u svom pčelarskom dnevniku.
Zahvaljujući detaljnoj evidenciji imaćete kontrolu nad svojim društvima i košnicama, uštedećete vreme, bićete bolje organizovani i ekspeditivniji i minimiziraćete iznenađenja. Pčelarski dnevnik će vam doneti samouverenost u radu, a informacije koje on sadrži omogućiće vam da ne uznemiravate društva svakodnevnim proverama, što može imati negativne posledice po rod. Bez pčelarskog dnevnika ne bi bila moguća ni naučna istraživanja, a samim tim ni razvoj i modernizacija pčelarstva.